Barbara
Sećaš li se Barbara,
padala je kiša neprestana
nad Brestom toga dana,
a ti si išla nasmejana,
pokisla, ustreptala, blistava,
pod krupnim kapima kiše..

Seti se, Barbara,
sretoh te u ulici Sijam,
smejala si se – i ja sam ti se osmehnuo,
sećaš li se, Barbara?

Nisam te poznavao,
a nisi ni ti mene
sećaš li se,
seti se ipak toga dana
i ne zaboravi ga.

Jedan čovek što stajao je pod strehom zaklonjen,
zovnuo te, Barbara
i ti si potrčala njemu po kiši,
pokisla, ustreptala, blistava
i bacila mu se u zagrljaj.

Sećaš se toga, Barbara,
i ne ljuti se što ti kažem ti,
jer kažem ti svakom koga volim,
čak i kad ga ne poznajem.

Sećaš li se, Barbara
i ne zaboravi nikad –
tu mudru i radosnu kišu
na tvom srećnom licu
tu kišu nad morem,
po brodogradilištu
nad lađom iz Cezana..

Oh, Barbara
kakva je svinjarija taj rat,
i šta je sa tobom sada
pod kišom od gvožđa,
od vatre, čelika, krvi.

I onaj koji te je stezao u zagrljaju,
zaljubljeno, strasno
da li je mrtav, nestao ili još živ.

Oh, Barbara
još uvek kiša pada nad Brestom
kao što je padala nekada.
Ali nije to isto, jer sve je porušeno.
To su samo posmrtne kapi užasa i očaja,
to više nije ni pljusak
gvožđa, čelika i krvi,
već samo oblaci koji nestaju kao psi,
kao psi što prominu
vodenim strujama duž Bresta,
da istrunu negde daleko,
vrlo daleko od Bresta,
od koga nije ostalo ništa.

Veli Jože

Povišena tjelesna temperatura nije bolest – nego lijek!

To je znak da se tijelo bori protiv neke upale, da li bakterijske ili virusne. Ali za liječenje bolesti prvo treba prestati vjerovati nametnutim pogrešnim načinima liječenja – a za to je u moru pogrešnih informacija prvenstveno potrebna hrabrost.

Zapravo ispada smiješno kako su nas uspjeli uvjeriti da prirodna savršenost obrane tijela nije dovoljno savršena, pa pojedinci ipak preporučuju lijekove za snižavanje temperature koja doseže 40 i više stupnjeva.

Kada naše tijelo (izmučeno mrtvom hranom) ima poremećenu ravnotežu neželjenih bakterija, imunitet će to svakako pokušati izbaciti putem slina iz nosa ili iskašljavanjem, vodenom stolicom ili povraćanjem.

Ako to ne uspije, štitna žlijezda podiže tjelesnu temperaturu i ugađa idealnu toplinu tijela kako bi uništila višak bakterija, jer naše tjelesne stanice mogu izdržati više temperature od bakterija. Zbog toga nam je čas toplo, čas hladno. Budući da mislimo kako mi sve znamo bolje od prirode, najčešće posegnemo za lijekom koji isključuje štitnjaču i oduzima joj pravo da regulira temperaturu tijela.

Korištenjem lijekova za snižavanje temperature ili antibiotika uzrokujemo bolesti štitnjače i istovremeno ne dozvoljavamo tijelu da nas oslobodi bakterijske infekcije. Svaki organ ili dio tijela koji ne koristimo će sa vremenom izgubiti funkciju.

Umjesto da pustimo tijelo da se samo izliječi, radimo sve suprotno od onog što bi trebali.
Umjesto da pustimo tijelo da putem sline izbaci neželjenu bakteriju ili virus, kupujemo kapi za nos.

Umjesto da iskašljavanjem izbacimo bakterije ili viruse, kupujemo sirup koji nam smiruje kašalj i zadržava bakterije u tijelu.
Ukoliko tijelo povraćanjem želi nešto izbaciti iz probave, kupimo prašak za smirenje želuca, jer se bojimo dehidracije (koja se rješava sa čašom vode).
Ako nam je slijepo crijevo (koje je važan dio imunog sistema) razrijedilo stolicu da bi se što prije oslobodili otrova u probavi, potrčimo po čokoladu za kuhanje ili prašak za smirenje.
Kada neka bakterija ili virus želi izaći iz našeg tijela, umjesto da širom otvorimo vrata, mi radimo sve da oni ostanu u nama i produljuju i kompliciraju upalu.

U vrijeme kada se tijelo bori protiv neke bakterije ili virusa, najgore što možemo napraviti jest natjerati se da jedemo. Time oduzimamo ionako malo preostale energije tijelu da se obrani i bespotrebno trošimo snagu na probavu.
Nitko tko je bolestan nema apetit.
Možemo se opustiti i bez imalo sumnje slušati i vjerovati porukama koje nam tijelo šalje.
Ako već mislite da morate nešto unositi u tijelo, neka to bude samo voda koja pospješuje čišćenje tijelo od bakterija i virusa putem mokraće.

Kod dugotrajnih liječenja to mogu biti cijeđeni sokovi od voća i zelenog lisnatog povrća koji ne sadržavaju gustoću vlakna, već samo tekući dio. Bitno je da sokovi budu ukusni, manje je važan omjer i poseban odabir biljaka. Nemojte se mučiti, već uživajte u okusu voća i povrća.

Na takav način tijelu štedimo energiju namijenjenu za probavu, a istovremeno unosimo enzime (koji olakšavaju probavu), vitamine i minerale. Takvim pristupom tijelo u najmanjem mogućem roku dobije sve što mu je potrebno za jačanje imuniteta.
Stoga, povišenu tjelesnu temperaturu nemojte snižavati raznim lijekovima, samo pomognite tijelu da se riješi infekcije putem mokraće sa puno vode.

Alen Dodić